Share

O “skandaloznom” oblačenju na kupalištima, “muškaračama” u pantalonama, pijancima i kafedžijama i nesposobnim žandarmima koje su kovinske žene same rešile da proteraju oštrom peticijom lokalnim vlastima – pre stotinu godina
frajle-na-plazi-u-kovinuAvgust mesec
1921. godine. Opasno su se ugledne Kovinke naljutile na vlast koja svakakve “nemoralnosti” na dunavskim plažama dopušta i ne kažnjava. Ali na ljutnji se nije sve  završilo, naprotiv. Opštinskoj upravi žene su podnele peticiju u oštrom tonu, a bogme i uz pretnju da će grad bez poreza, a žandarmi bez posla ostati ukoliko se “nemoralu” na put ne stane.
Supruge uglednih kovinskih advokata, lekara, trgovaca, profesora, veleposednika i inih pripadnika gradskih “visokih krugova”,
 ljutito su tog avgusta vlastima pisale i u velikom broju se ispod “akta” potpisale, tvrdeći da “Opštinska uprava nije ništa uradila da spreči više pojava gaženja morala i pravila pristojnog ponašanja na gradskim kupalištima”.

moderna-gospodjica

Kupacica s početka 20. veka

Vlast, kažu cenjene gospođe kovinske, “nije uspela da spreči da se na Dunavskoj plaži nose bade kostimi bez suknjica i iz dva dela,” a to je tada u njihovim očima bilo ravno nedopustivom skandalu!

Ovakve kupaće kostime nosile su uglavnom “frajle”, devojke koje su se školovale u velikim gradovima, a tokom “ferija” dolazile u rodni Kovin i okolna mesta da se odmore i vide rodbinu i prijatelje. Iz “belog sveta” u tada izuzetno urbanizovanu varoš (ulična rasveta, telefon, električna centrala, voz do Velikog Bečkereka i dalje, osnovna i srednja škola, pozorište, hotel i sve kako gradu priliči) donosile su i neka nova, smelija i opuštenija pravila ponašanja na kupalištima, kakva su u Beogradu, Novom Sadu ili Beču uglavnom bila uobičajena, ali su za ugledne žene kovinske još uvek bila previše smela, pa čak i “vredna” peticije gradskim vlastima.Jer, eto, “na plažama Kovina vide se raznorazni bade kostimi, od onih pristojnih do onih koji gaze moral i pravila ponašanja.”
dama-na-plazi-nekadZato
je i Opštinskoj upravi upućen zahtev “da se zabrane ženski bade kostimi bez suknjica i iz dva dela, kao i da ženske idu ulicom „kao muškarače“ u pantalonama!
Ako nam ova peticija danas zvuči “demode” i izaziva smešak, naredni zahtevi, takođe u peticiji crvenim slovima podvučeni, ni do danas nisu izgubili na aktuelnosti. Šta više, reklo bi se da se “preživeli” čitav jedan vek.

U ove letnje dane u gradu, Opštinska uprava nije uspela da zabrani da se dranje pijanih mladića noću po ulici otkloni, a ono je nesnosno i uznemirava mirne porodice,” protestuju žene i poručuju Upravi da bi “žandarmi trebalo da hapse pijane na ulici i propisno ih kažnjavaju.”

Od Uprave se tražilo da “zabrani rad kafanama radnim danima posle 22.00 časa, a nedeljom posle ponoći. U slučaju da žandarmi pronađu da kafana radi i da se iz nje čuje lumpovanje, da se kafana zatvori 30 dana, a kafedžija da plati kaznu. Novac od kazni školi za njen rad na vaspitanju dece da se preda.”

“Ukoliko Opštinska uprava bude ćutala i ako žandarmi nisu sposobni da uvedu red” ugledne potpisnice tražiće da se “Uprava smeni i nesposobni žandarmi premeste iz Kovina. Sa peticijom biće upoznato Ministarstvo unutršnjih dela, a žene Kovina će da”izrade” kod svih Kovinaca da ne plaćaju porez dok se zahtevi iz peticije ne ispune.“ Oštro i bez pardona!
O sudbini peticije, sem da je “
uredno zaprimljena” od strane Opštinske uprave u Kovinu, nema više podataka. O “skandaloznom oblačenju na plaži i u gradu” kad je reč, znamo kako je to vreme samo i bez vlasti “rešilo.”

Što se tiče Peticije, a posebno kazne u vidu neplaćanja poreza i smene žandarmerije u gradu ukoliko po zahtevu žena ne bude postupila, za poštovanje je postojanje i “praktikovanje” ovakvog ophođenja sa vlastima.

Pa vi sad vidite ko je, pre jednog veka još, hrabro pred “narodne predstavnike” izlazio!


Lućian Bogdanov

Dragan Radović

Lućian Bogdanov je doajen kovinskog novinarstva. Nema tih stvari iz istorije kovinskog kraja o kojoj nije pronašao bar nekoliko relevantnih podataka. Piše za Kovin Ekspres, dopisnik je lista Libertatea, prevodi na rumunski za sve moguće istitucije u opštini, a bogme i po svetu, udahnjuje život lokalnom “Kružoku Rumuna”, a ove godine je, na Dan opštine, primio Plaketu za životno delo u oblasti kulture i negovanja i očuvanja identiteta svih nacija koje zajedno čine građane opštine Kovin.